22. ožujak – Svjetski dan voda

I ove godine, po 17. puta, obilježava se Svjetski dan voda. Posvećen je kvaliteti vode  i isticanju važnosti čiste vode za zdravi svijet.

Svakako je interesantno i važno znati kakvu vodu piju građani na području na kojem žive. Povodom dana voda, stanovnici Koprivničko-križevačke županije u mogućnosti su saznati kakvu vodu piju, kakve ih kakvoće površinske vode okružuju, a i u kakvoj bazenskoj vodi se kupaju.

Na području naše županije izvor vode za piće je podzemna voda, koja je za sada visoke kakvoće. Slobodni smo reči da naša županija raspolaže i dovoljnim količinama tako kvalitetne vode za cjelokupno stanovništvo županije. Oko 50 % ukupnog stanovništva županije, pije kvalitetnu odnosno zdravstveno ispravnu vodu a to je voda iz javnih vodoopskrbnih sustava, gradskih vodovoda grada Koprivnica, Križevci i Đurđevac sa okolnim naseljima. Voda iz javnih vodovoda kontinuirano zadovoljava uvjete regulative uključujući kemijske i mikrobiološke pokazatelje. Dio populacije, snabdijeva se nešto lošijom kakvoćom vode za piće. Naime, voda porijeklom iz plitkih bunara, najčešće u suburbanom području, vrlo često je onečišćena mikrobiološkim ili kemijskim pokazateljima, u 60 do 70 % od ukupno ispitanih uzoraka. Razlog su najčešće loša građa bunara, dubina bunara, jer su to uglavnom plitki bunari, te blizina točkastih izvora onečišćenja koji su nerijetko poljoprivrednog porijekla. Kod jačih količina oborina dolazi do ispiranja onečišćenja u bunare što često uzrokuje zdravstvenu neispravnost vode.

Što se tiče površinskih voda koje uključuju jezera kao što su Šoderica, Gabajeva greda ili Čingi Lingi te vodotoke županije, može se reći da su različiti ovisno o kakvoći.

Šoderica i ostala jezera, Gabajeva greda ili Čingi Lingi,  kontroliraju se u sezoni kupanja. Općenito možemo reći da su ove vode uglavnom zadovoljavajuće za kupanje. Kemijskim analizama  ponekad se utvrdi pokazatelj koji je u koncentraciji iznad dozvoljene ali najčešće je to fosfor koji može biti posljedica razgradnje trava i sl. a ne nekog opasnog onečišćenja.

Vodotoci su od onih vrlo dobre kakvoće pa do onih za koje je utvrđeno da su onečišćeni, najčešće hranjivim tvarima kao što su amonijak, nitrati, dušik i fosfor. Zadovoljavajuća kakvoća je u vodotocima Komarnica, Zdelja i Gliboki.  Veća onečišćenja utvrđena su u vodotoku  Čivičevac, Lendava i Pitomača, a manje su onečišćene Bistra i Koprivnica. S obzirom na navedene pokazatelje pretpostavlja se da sustav javne odvodnje ili pojedinačna ispuštanja otpadnih voda ili sadržaja iz septičkih jama ili poljoprivrede, mogu pridonijeti ovakvim rezultatima.

Bazenske vode kontroliraju se mjesečno i one zadovoljavaju uvjete voda za kupanje. Povremeno se događa da pojedini pokazatelj, najčešće nitrati, dosežu koncentraciju maksimalno dozvoljene, međutim, u takvim situacijama upozorava se na kakvoću te se poduzimaju mjere izmjene vode ili sl. tako da se ne dozvoljava situacija da voda ne zadovoljava potrebnu kakvoću. Osim toga, bazeni su pod nadzorom sanitarne inspekcije koja u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo vodi brigu o bazenima i građani mogu sasvim mirno koristiti ovakve načine rekreacije.

Kao što smo već spomenuli, u pojedinim dijelovima vodonosnog  sustava Koprivničko-križevačke županije postoje štetni utjecaji koji doprinose pogoršanju kakvoće vode za piće. Veličina i domena ovih utjecaja posljedica je ljudskih aktivnosti u ostvarivanju njihovih ciljeva. Ako se razmatra vrsta onečišćenja lako se može zaključiti da se radi o pokazateljima koji su u vodi kao posljedica radnji pojedinaca ali i šire javnosti koja ignorira pitanje značenja pitke vode. U takvim prilikama neophodan je cjeloviti društveni angažman koji se temelji na  promicanju osnovnih vrijednosti civiliziranog društva kao što je i održivi razvoj. U tom kontekstu treba težiti i integriranju upravljanja vodama u održivi sistem vodnih zaliha, zadržavajući pritom ekološki i hidrološki integritet.

Razvoj aktivnosti za očuvanje pitke vode mora pratiti razvoj svijesti stručne i šire javnosti zbog postizanja krajnjeg cilja a to je dovoljno kvalitetne vode za piće.

Na području Koprivničko-križevačke županije nije učinjeno dovoljno na približavanju standardima EU odnosno direktivama. Zaštita podzemnih voda rješava se stihijski i parcijalno. Međutim, od velikog je značaja prepoznavanje problema onečišćenja podzemne vode u Hrvatskoj pa tako i Koprivničko-križevačkoj županiji stoga je nužno pokrenuti daljnje rješavanje problema, kao prvo utvrđivanjem porijekla onečišćenja, zatim utvrđivanjem koncentracije prisutne u vodi te praćenjem promjena koncentracija  ovisno o vremenu. Nakon tako utvrđenih činjenica može se pristupati prijedlozima rješenja a time približiti i usuglasiti direktivama EU. Velikim dijelom zakonodavstvo se uskladilo s legislativom odnosno direktivama EU, međutim, još će se sasvim sigurno promjene i događati, ali ono što je za sada najvažnije a to je naša obaveza, kako svakog pojedinca građana, tako i lokalne uprave u cjelini, da se doneseni Pravilnici i Zakoni usklađeni s EU zaista u potpunosti primjenjuju i implementiraju u našu politiku gospodarenja vodama.

Svakako je nužno i dalje voditi brigu o kakvoći voda i svaki od nas može doprinijeti sprečavanju onečišćenja koja će naročito osjetiti buduće generacije, a znamo da voda nema alternative.

Piše:  Mr.sc. Jasna Nemčić-Jurec,dipl.ing.

Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije

Služba za zdravstvenu ekologiju