Hepatitis B

Pretpostavlja se da je preko 2 milijarde ljudi širom svijeta inficirano virusom hepatitisa B te da 350 milijuna ljudi kronično nosi virus. Svake godine više od milijun ljudi umire od posljedica direktno povezanih s hepatitisom B.
Virus hepatitisa B je odgovoran za preko 80% svih malignoma jetre i drugi je po važnosti humani karcinogen, odmah poslije pušenja duhana.
Proširenost hepatitisa B u Hrvatskoj nije točno određena. Pretpostavlja se da u populaciji ima od 1-2% kroničnih nositelja virusa hepatitisa B.



Hepatitis B je virusna bolest jetre akutnog ili kroničnog tijeka.

Uzročnik se nalazi u krvi i tjelesnim tekućinama inficirane osobe. Može se prenjeti od inficirane majke na novorođenče tijekom poroda, spolnim odnosom s inficiranom osobom ukoliko se ne koristi zaštita, nesterilnim iglama i drugim medicinskim instrumentima koji su bili u kontaktu s krvlju i drugim tjelesnim tekućinama inficirane osobe.

Akutna infekcija virusom hepatitisa B očituje se slijedećim simptomima: gubitkom apetita, umorom i općom slabosti, mučninom, povračanjem, bolovima u trbuhu, mišićima i zglobovima, povišenom temperaturom, žutilom kože i bjeloočnica, tamno obojenim urinom i svjetlom stolicom. Navedeni simptomi mogu izostati u oko 30% inficiranih osoba, a također se znatno rijeđe javljaju u djece.

Kronična infekcija dovodi do oštečenja jetre, ciroze i karcinoma jetre te je najučestalija u dojenčadi inficiranih pri porodu, čak u 90% slučajeva, dok se s godinama učestalost smanjuje te za odrasle iznosi od 5-10%.

Rizične skupine

• homoseksualci i promiskuitetni hetero i biseksualci,
• intravenozni ovisnici,
• obiteljski kontakti inficiranih osoba,
• djeca rođena od majki koje su nosioci virusa hepatisa B,
• zdravstveni djelatnici,
• pacijenti na hemodijalizi,
• osobe zaposlene u ustanovama za mentalno oboljele.

Kako dolazi do infekcije?

• seksualnim putem ako se ne koriste mehanička zaštitna sredstva,
• izmjenom nesterilnih igala među intravenoznim ovisnicima,
• živeći u uskom obiteljskom kontaktu s inficiranom osobom,
• body piercingom (uključujući bušenje uški) i tetovažom ako se ne koriste pravilno sterilizirani instrumenti,
• korištenjem zajedničkih četkica za zube, priborom za brijanje i manikiranje.

Preventivne mjere:

• primjena inaktiviranog cjepiva protiv hepatitisa B,
• testiranje trudnica na nosilaštvo virusa hepatitisa B – zaštita novorođenčadi pozitivnih majki,
• testiranje krvi, organa i tkiva na nosilaštvo virusa hepatitisa B,
• korištenje prezervativa u spolnom odnosu s novim partnerom,
• korištenjem vlastite igle u intravenskih ovisnika, ukoliko ovisnik ne želi ići na liječenje,
• ne djeliti s drugim osobne stvari (četkice za zube, pribor za brijanje),
• body piercing i tetovažu obaviti u za to ovlaštenim radnjama.

Kome se cijepljenje preporuča?

• novorođenčadi majki koje su nosioci virusa hepatitisa B,
• djeci prema programu obveznog cijepljenja tj. u šestom razredu osnovne škole,
• odraslima kod kojih postoji povećan rizik oboljevanja:
  • heteroseksualnim osobama s više od jednog partnera u proteklih šest mjeseci,
  • osobama koje su liječene od neke spolno prenosive bolesti,
  • muškim homoseksualcima,
  • ovisnicima opojnih droga,
  • pacijentima na hemodijalizi,
  • pacijentima koji učestalo primaju krvne derivate,
  • zdravstvenim djelatnicima,
  • osoblju i štičenicima ustanova za zbrinjavanje mentalno oboljelih,
  • djelatnicima koji rade u drugim javnim službama gdje postoji mogućnost kontakta s krvlju,
  • obiteljskim kontaktima,
  • seksualnim partnerima oboljele osobe ili kroničnog nosioca virusa hepatitisa B,
  • osobama koje putuju u područja s velikim brojem oboljelih i kroničnih nosioca hepatitisa B.

Cijepljenje je najbolja i najsigurnija preventivna mjera, a provodi se primjenom tri intramuskularne injekcije u razmaku od mjesec i šest mjeseci od prve doze. Nakon cijepljenja više od 95% djece i adolescenata te više od 90% odraslih zdravih osoba stvara odgovarajuća antitijela i na taj su način zaštićeni od akutnog i kroničnog hepatitisa B kao i mogućih komplikacija u vidu oštećenja jetre, ciroze i karcinoma jetre.


mr. sc. Draženka Vadla, dr. med., spec. epidemiologije