Kako se zdravo hraniti?
Zašto je važno zdravo se hraniti?Zato da bi tvoj organizam mogao rasti i pravilno se razvijati.
Pravilna prehrana utječe na tvoje zdravlje, na sposobnost učenja i na tvoj izgled.
Što sadrži hrana?
Hrana sadrži niz sastojaka različitog kemijskog sastava i različite uloge u organizmu.
Koji su glavni sastojci hrane?
Glavni sastojci hrane su:
o bjelančevine - potrebne za izgradnju i održavanje mišića, krvi, kože, kosti i ostalih tkiva i organa u tijelu.
o ugljikohidrati - potrebni su prije svega kao izvor energije.
o masti - osim kao izvor energije služe i kao skladište energije te za izgradnju nekih vrsta tkiva.
o vitamini i minerali - neophodni za pravilan rad i funkcioniranje organizma.
I. Važna je uravnotežena prehrana sastavljena od raznovrsnih namirnica
Niti jedna namirnica ne sadrži sve sastojke hrane posebno ne sve minerale i vitamine.
II. Uvijek pojedi doručak
Doručak bogat ugljikohidratima osigurati će ti energiju za početak radnog dana.
III. Ne preskači glavne obroke
Rasporedi obroke kroz dan u 3 glavna i 2 ili više međuobroka.
IV. Pazi što jedeš između obroka
Ako osjećaš glad između glavnih obroka umjesto grickalica, čokolade, kolača ili keksa pojedi SENDVIČ, SVJEŽE ili SUŠENO VOĆE ili POVRĆE.
V. Jedi proizvode bogate ugljikohidratima (rižu, žitarice,krumpir, integralnu tjesteninu ili kruh)
Ugljikohidrati su važan izvor energije i najmanje 50% svakodnevne energije koju unosimo u naš organizam putem hrane treba biti iz navedenih namirnica.
Biraj namirnice od punog zrna žitarice koji sadrže i prehrambena vlakna, minerale i vitamine.
VI. Jedi povrće i voće
Voće i povrće su namirnice koje sadrže velike količine vitamina i minerala te prehrambenih vlakana. Pojedi uz svaki obrok nekakvo voće ili povrće.
VII. Pij dovoljno mlijeka i jedi mliječne proizvode (jogurt, vrhnje, sir)
Mliječni proizvodi važni su jer sadrže KALCIJ potreban za izgradnju i očuvanje kosti.
VIII. Meso, perad, riba, jaja i mahunarke
Osiguravaju dovoljan unos bjelančevina, željeza i vitamina, važnih za rast i razvoj tvog organizma.
IX. Nemoj pretjerivati s masti
Odaberi manje masnu hranu. Iako su važan izvor energije, povećan unos masti u organizam može štetno utjecati na zdravlje.
X. Pazi na količinu slastica i zašećerenih napitaka koje unosiš u organizam
XI. Umjereno soli hranu
Unos velikih količina soli u naš organizam povećava rizik za razvoj nekih kroničnih bolesti.
XII. Pij dovoljno tekućine (najmanje 5 čaša vode dnevno)
Više od 50 % tjelesne težine čini voda.
Unesi u svoj organizam dovoljno tekućine, osobito kod visokih temperatura okoline ili kod pojačane tjelesne aktivnosti.
XIII. Tjelesna aktivnost
Osim zdrave prehrane za tvoje je zdravlje važna i svakodnevna tjelesna aktivnost. Možeš se redovito baviti nekim sportom (nogometom, plivanjem i sl.), ali i otići u školu pješice ili biciklom, ići stepenicama umjesto da koristiš dizalo itd.
URAVNOTEŽENA PREHRANA I REDOVITA TJELESNA AKTIVNOST OMOGUĆIT ĆE TI DA ODRŽIŠ TJELESNU TEŽINU PRIMJERENU TVOJOJ DOBI, DA SE OSJEĆAŠ DOBRO, DA IMAŠ DOVOLJNO ENERGIJE ZA UČENJE I SVAKODNEVNE AKTIVNOSTI.
Andreja Kos, dr. med.