Rak, bolest koja prati čovječanstvo
Zapisi o postojanju raka (karcinom, zloćudna novotvorina) potječu i 3 000 godina prije Krista. Nalaze se na staroegipatskim papirusima i odnose se na odstranjenje tumora dojke.
Budući kako su u mnogim zemljama (ali ne u svim), većina zaraznih bolesti koje su prije bile glavni uzrok smrtnosti stanovništva mnogo bolje kontrolirane, rak je postao drugi uzrok smrtnosti u razvijenim zemljama (iza bolesti srčano-žilnog sustava). Odgovoran je za četvrtinu svih smrti. I u Hrvatskoj rak je značajan zdravstveni problem, na drugom je mjestu ljestvice glavnih uzroka smrti i u stalnom je porastu.
Rak nije jedna bolest te postoji više od 100 različitih entiteta (rak bronha i pluća, rak dojke, rak debelog crijeva,...). Najučestaliji su: rak bronha i pluća, rak debelog crijeva, rak dojke i rak prostate.
Iako je i u 21. stoljeću rak još uvijek u mnogo čemu nepoznata bolest, ipak se može reći kako je to bolest koja se često može izbjeći. Naime, istraživanja upućuju kako stil života i određene okolnosti mogu biti presudne za nastanak zloćudnog tumora. Danas se smatra kako se 75-80% raka može izbjeći posebice prestankom pušenja, promjenama u prehrani, umjerenijim pijenjem alkohola, promjenama u seksualnom ponašanju te smanjenjem izloženosti karcinogenima u okolišu kao što su zračenja, pesticidi i ostali fizikalni i kemijski agensi.
Od ogromnog je značenja za sprječavanje raka spriječiti ili prestati pušiti. Trenutačno u svijetu godišnje umire 2,5 milijuna ljudi zbog posljedica pušenja. S pušenjem se povezuje na prvom mjestu rak bronha i pluća, ali i rak grla, rak usne šupljine, rak mokraćnog mjehura, itd.
Čimbenici u hrani mogu imati izravnu ulogu u nastanku raka. Danas se između 20 i 60% raka u SAD povezuje s čimbenicima iz hrane. Dimljena, slana i kisela hrana povezana je s nastankom raka želuca i jednjaka. Zagađenost hrane alfatoksinom zajedno s kroničnom infekcijom virusom hepatitisa B uključena je u razvoj raka jetre. Masna hrana (posebice ona koja sadrži nezasićene masne kiseline) uključena je u rak debelog crijeva, ali i dojke te prostate. Prekomjerno konzumiranje alkohola povezuje se s cijelim nizom zloćudnih bolesti: rakom gušterače, rakom jednjaka, rakom usne šupljine, ali i rakom dojke.
Kako se može izbjeći rak - prevencija i rano otkrivanje raka
Smanjiti rizik za nastanak raka je moguće: prestankom pušenja, održavanjem primjerene tjelesne težine, konzumiranjem raznovrsne hrane s više vlakana, vitamina i minerala, a manje masti, uzimanjem što više voća i povrća, smanjenjem konzumiranja alkoholnih pića, redovitom tjelovježbom, pravilnim izlaganjem sunčevim zrakama te ranim otkrivanjem raka:
o koža - redoviti samopregled u potrazi za eventualnim znakovima raka kože: rane koje ne zacjeljuju, promjene u veličini, obliku i boji madeža,
o prostata - muškarci stariji od 40 godina trebali bi se podvrgnuti godišnjem digitalnom rektalnom pregledu,
o debelo crijevo - od 50 godine života svaka bi osoba trebala obaviti test radi otkrivanja skrivenog krvarenja u stolici,
o dojka - samopregled dojki bi od najranije mladosti svaka žena trebala redovito činiti, a od 50 godine života tome se pridružuje i rendgensko snimanje (mamografija).
I za kraj...
U Hrvatskoj se provode Nacionalni programi ranog otkrivanja raka dojke te raka debelog crijeva. Odazovite se ovim mogućnostima jer o zdravlju odlučujete sami.
mr. sc. Davorka Gazdek, dr. med., spec. javnog zdravstva