Svake godine 28. srpnja obilježava se Svjetski dan hepatitisa (engl. World Hepatitis Day), s ciljem podizanja svijesti i edukacije javnosti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa.
Ovogodišnji slogan Svjetske zdravstvene organizacije glasi: HEPATITIS – RAZBIJMO BARIJERE za obuzdavanje epidemije hepatitisa! (eng. Hepatitis: Let’s Break It Down!)

Virusni hepatitisi u svijetu

Hepatitis B i hepatitis C zajedno odgovorni su za više od 95 % smrti uzrokovanih virusnim hepatitisom u svijetu, dok se preostali udio odnosi na virus hepatitisa A, virus hepatitisa D i virus hepatitisa E.
Virusi hepatitisa A i E prenose se oralnim putem, kontaminiranom hranom i vodom te su najčešći u zemljama niskog higijenskog standarda. Hepatitis A, koji se u Hrvatskoj pojavljuje samo sporadično, a naziva se još i „zarazna žutica“ tj. bolest „prljavih ruku“ i u većini slučajeva uzrokuje akutnu, prolaznu bolest jetre.
Virusni hepatitisi B i C,  koji se prenose putem zaražene krvi i tjelesnih tekućina i često imaju blage simptome, prelaskom u neprepoznatu kroničnu bolest kod dijela bolesnika mogu uzrokovati cirozu i rak jetre. To može dovesti do potrebe za transplantacijom jetre, a i završiti smrtnim ishodom.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije procjenjuje se da je tijekom 2024. godine u svijetu s kroničnim hepatitisom B živjelo oko 240 milijuna osoba, a s kroničnim hepatitisom C oko 47 milijuna osoba. Također se procjenjuje da je u 2024. godini hepatitis uzrokovao oko 1,3 milijuna smrtnih slučajeva, od čega se većina odnosi na hepatitis B (1,1 milijun) i hepatitis C (240 000), zbog čega je primarni cilj eliminirati pojavu infekcija tim virusima.
Tijekom 2024. godine u svijetu je zabilježeno oko 900 000 novih infekcija hepatitisom B te približno jednak broj novih infekcija hepatitisom C. U usporedbi s 2015. godinom, broj novih slučajeva hepatitisa B smanjen je za 32 %, dok je kod hepatitisa C napredak bio znatno sporiji, uz smanjenje od svega 8,1 %. Iako je vidljiv određeni pad broja novih infekcija, njihova učestalost i dalje je zabrinjavajuće visoka. Na globalnoj razini još uvijek nisu ostvareni značajniji pomaci prema cilju eliminacije virusnih hepatitisa kao javnozdravstvenog problema.
Procjenjuje se da svakoga dana oko 6 000 ljudi oboli od virusnog hepatitisa, dok njih približno 3 500 umre od posljedica neprepoznate infekcije i njezinih komplikacija. Virusni hepatitisi ujedno predstavljaju vodeći uzrok razvoja raka jetre u svijetu.
Unatoč dostupnim mogućnostima dijagnostike i liječenja, obuhvat testiranjem i terapijom i dalje je nizak.

Virusni hepatitisi u Hrvatskoj

U Hrvatskoj se protiv hepatitisa B od 1999. godine rutinski cijepe djeca u dobi od 12 godina, a od 2007. godine dojenčad. To, kao i redovita kontrola svih krvnih preparata, glavni su razlozi relativno povoljne epidemiološke situacije.
S obzirom na godinu uvođenja obveznog cijepljenja, danas je većina oboljelih od hepatitisa B starija od 40 godina. Prema spolu, nešto više oboljelih su muškarci.
Iako broj zaprimljenih prijava hepatitisa B i C pokazuje da trend pada, taj broj ne pokazuje broj stvarno oboljelih, budući da dugo nakon infekcije osobe ne pokazuju vidljive ili izražene simptome, velik dio inficiranih osoba nije otkriven.
Najveće prepreke eliminaciji hepatitisa i dalje predstavljaju nedovoljan cijepni obuhvat te velik broj neprepoznatih i netestiranih osoba koje su u povećanom riziku od zaraze, što dovodi do kasnog postavljanja dijagnoze i nepovoljnijih ishoda liječenja.

Mogućnosti za eliminaciju virusnih hepatitisa postoje: učinkovita cjepiva, pouzdana dijagnostika, lijekovi za liječenje hepatitisa C te doživotna terapija za hepatitis B mogu spriječiti širenje infekcije, spasiti živote i smanjiti učestalost ciroze i raka jetre. Unatoč tome, milijuni ljudi nemaju postavljenu dijagnozu, ne liječe se ili nemaju pristup zdravstvenoj skrbi - zbog stigme, nedovoljne informiranosti i nedostataka u zdravstvenom sustavu.

S obzirom na dostupna znanstvena saznanja, učinkovita cjepiva i djelotvornu terapiju, eliminacija virusnih hepatitisa ostvariv je cilj, zbog čega jačanje preventivnih aktivnosti treba ostati javnozdravstveni prioritet.