Groznica zapadnog Nila je virusna bolest koju uzrokuje virus zapadnog Nila. Epidemije se javljaju sezonski u ljeto i ranu jesen (od kolovoza do sredine listopada). Potencijalno se može razviti u tešku bolest koja zahvaća središnji živčani sustav. Ono što će pobuditi sumnju na bolest je pojava encefalitisa kod starijih ljudi u ljetnim mjesecima te pojava encefalitisa s izraženom mišićnom slabošću.

VIRUS ZAPADNOG NILA
Virus zapadnog Nila (engl. West Nile virus, WNV) je jednolančani RNA virus koji pripada obitelji Flaviviridae, rodu Flavivirus. Rod obuhvaća više od 70 antigenski srodnih virusa podijeljenih u nekoliko grupa, a WNV se nalazi u skupini virusa japanskog encefalitisa.

PRIJENOS I REZERVOAR VIRUSA ZAPADNOG NILA
Ljudi se mogu zaraziti ubodom zaraženog komarca. Rezervoar virusa su divlje ptice selice, a primarni vektor ovog virusa su komarci iz roda Culex. Virus uobičajeno cirkulira između ptica selica i komaraca te slučajno prelazi na ljude i druge životinje (npr. konje). Bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka.

RASPROSTRANJENOST VIRUSA ZAPADNOG NILA
Virus zapadnog Nila prisutan je u Africi, na Bliskom istoku, u zapadnoj i središnjoj Aziji te Oceaniji. U posljednjih desetak godina pojavio se u nekim područjima Europe i Sjeverne Amerike. U Europi su zabilježeni slučajevi u Grčkoj, Italiji, Mađarskoj, Srbiji, Rumunjskoj, Češkoj, Francuskoj, Španjolskoj, Nizozemskoj, Albaniji, Turskoj, na Kosovu i u Rusiji. U istočnoj Hrvatskoj (Slavonski Brod, Baranja, Srijem) zabilježene su infekcije u konja i ljudi.

RIZIČNE SKUPINE IZLOŽENE VIRUSU ZAPADNOG NILA
Kao i kod ostalih zoonoza, u rizične skupine ubrajamo populaciju koja je zbog boravka u prirodi češće izložena ubodima komaraca.

SIMPTOMI BOLESTI
Bolest se javlja između 3. i 14. dana nakon uboda zaraženog komarca.
Kod velike većine ljudi (80%) nakon uboda zaraženog komarca bolest prolazi bez simptoma. Kod manjeg broja ljudi (do 20%) nakon uboda zaraženog komarca javljaju se blagi opći simptomi bolesti – povišena temperatura, glavobolja, bolovi u tijelu, mučnina, povraćanje, a ponekad i natečeni limfni čvorovi ili osip na koži na prsima, trbuhu i leđima. Ovi simptomi obično traju jedan tjedan, ali mogu potrajati nekoliko tjedana, praćeni umorom i poremećajima koncentracije. Kod oko 1% ljudi nakon uboda zaraženog komarca razvija se teška bolest sa simptomima koji uključuju visoku temperaturu, glavobolju, ukočenost vrata, dezorijentiranost, tremor, slabost mišića, gubitak vida, ukočenost, paralizu i komu. Bolest se razvija u encefalitis ili meningitis. Simptomi mogu potrajati nekoliko tjedana, a neurološki učinci mogu biti trajni. Jačina mišićne slabosti te stupanj zahvaćenosti kranijalnih živaca i malog mozga imaju velik utjecaj na ishod liječenja.
Starije osobe i imunokompromitirane osobe imaju znatno povećanu vjerojatnost razvoja teške bolesti, uključujući meningitis i encefalitis, u odnosu na osobe koje nisu imunokompromitirane.

LIJEČENJE I PREVENCIJA
Liječenje je suportivno simptomatsko, u težim slučajevima potrebna je hospitalizacija na intenzivnoj njezi. Za sada ne postoji licencirano cjepivo za upotrebu u ljudi.
Postoji licencirano rekombinantno cjepivo za upotrebu u konja.

DIJAGNOSTIKA
Za dijagnostiku ove bolesti dostupni su serološki testovi: enzimski imunotest (ELISA) i indirektna imunoflorescencijaa (IFA) kojima se mogu dokazati anti-IgM ili anti-IgG specifična protutijela u krvi i likvoru oboljelih osoba i životinja, a osobito je korisna molekularna dijagnostika (detekcija virusne RNA) metodom RT-PCR.

MJERE OSOBNE ZAŠTITE
Najlakši i najbolji način izbjegavanja zaraze virusom zapadnog Nila je sprečavanje uboda komaraca. Na otvorenom koristite sredstva protiv komaraca (repelente) koji sadrže neki od aktivnih sastojaka. Repelenti koji sadrže DEET (kemijsko ime: N,N-dietil-m-toluamid ili N,N-dietil-3-metil-benzamid), pikaridin (KBR 3023; kemijsko ime: 2-(2-hidroksietil)-1-piperidinkarboksilna kiselina 1-metilpropil ester), ulje limunskog eukaliptusa (PMD - sintetizirana verzija ulja limunskog eukaliptusa; kemijsko ime: p-mentan-3,8-diol), ili IR3535 (kemijsko ime: 3-[N-butil-N-acetil]-aminopropionska kiselina, etil ester) obično pružaju dugotrajniju zaštitu nego drugi proizvodi. Odaberite odgovarajući postotak aktivnog sastojka u repelentu ovisno o duljini vremena koje ćete provesti na otvorenom.
U slučaju ponovnih uboda komaraca ponovno nanesite repelent prema uputama na proizvodu ili, ako je moguće, napustite to područje.
Repelente koristite s oprezom, ne koristite ih kod dojenčadi mlađe od 6 mjeseci, a djecu mlađu od 12 godina ne izlažite DEET-u u koncentracijama većim od 10%. U područjima gdje i komarci i krpelji predstavljaju problem, repelenti s 20-50% DEET mogu ponuditi najbolju, sveobuhvatnu zaštitu. Koncentracije aktivnih sastojaka iznad 50% ne pružaju značajno povećanje vremena zaštite.
Nosite duge rukave, duge hlače i čarape te odjeću svjetlijih boja kad god je moguće na otvorenom. Komarci mogu probušiti tanku odjeću pa po mogućnosti prskajte odjeću repelentima (uključujući permetrin) za dodatnu zaštitu. Permetrin je registriran za upotrebu na odjeći, obući, mrežama iznad kreveta i kamp opremi te ga ne koristite izravno na koži. Može pružiti zaštitu do nekoliko pranja tretirane odjeće. Mirisne svijeće s dodatkom citronele i limunske trave, repelenti koji se uključe u struju te spirale koje se zapale tjeraju komarce, ali morate ostati u krugu tog mirisnog „oblaka“.

SPREČAVANJE RAZVOJA KOMARACA U ŽIVOTNOM PROSTORU
Onemogućite komarcima ulazak u prostore u kojima boravite - postavite zaštitne mreže na prozore i vrata, osigurajte dobro zatvaranje prozora i vrata kako bi se komarci zadržali vani.
Spriječite bilo kakvo nakupljanje stajaće vode u prostorima u kojima boravite, kao i ostalim zatvorenim prostorima (podrumi, drvarnice, kotlovnice i sl.).
Tjedno čistite tanjuriće ispod posuda s cvijećem i mijenjajte vodu u vazama s cvijećem (vaze na grobljima redovito čistite, a preporučuje se napuniti vaze vlažnim pijeskom).
Tjedno čistite posude za vodu kućnih ljubimaca i domaćih životinja.
Praznu ambalažu, boce i dječje igračke držite okrenute prema dolje kako biste izbjegli nakupljanje vode.
Tjedno čistite i mijenjajte vodu u ukrasnim bazenima i fontanama te ispraznite one koji nisu u upotrebi.
Čamce, kanue i ostala uskladištena plovila držite preokrenute ili pokrivene.
Rezervne i stare gume držite na suhom mjestu (po mogućnosti u plastičnim vrećama) ili stavite pijesak u sve one u kojima se može nakupljati voda.
Bačve i spremnike s vodom koji su na otvorenom redovito čistite te ih pokrivajte (i po potrebi stavite mrežicu).
Pregledavajte bunare na prisustvo ličinki komaraca i održavajte septičke jame.
Redovito čistite oluke i različite odvode; uklonite lišće i druge materijale koji mogu spriječiti odvodnju vode.
Popravite cijevi koje puštaju i pipe izvan kuće iz kojih kapa voda.
Redovito čistite kanale oko kuće od korova i otpada kako se oborinske vode ne bi nakupljale.
Održavajte zelene površine vrtova i dvorišta kako biste spriječili zadržavanje odraslih komaraca među zelenilom.

ČINJENICE O KOMARCIMA
Komarcima je za razvoj potrebna STAJAĆA VODA!!!
Svim vrstama komaraca za potpuni razvoj treba od jednog do nekoliko tjedana, ovisno o vrsti i temperaturi vode.
U ljetnim mjesecima kada su temperature više, razvijaju se brže – unutar 5-10 dana.
Komarci (i mužjaci i ženke) se hrane biljnim nektarom.
Samo ženke komaraca bodu jer im treba krvni obrok za polaganje jaja.
Jedna ženka komarca može snijeti na stotine jaja tijekom svog života.
Ženke mogu preživjeti nekoliko tjedana.
Nisu sve vrste komaraca antropofilne; neke preferiraju ptice, konje, vodozemce ili gmazove.
Neke vrste se zadržavaju u blizini ličinačkih staništa, u krugu 100-tinjak metara (npr. azijski tigrasti komarac); dok neke vrste lete i do nekoliko desetaka kilometara od legla.
Komarci su odgovorni za više smrtnosti u svijetu od bilo kojeg drugog živog bića.
U Hrvatskoj postoji 50 vrsta komaraca.