Akutne upalne bolesti dišnoga sustava najčešće su bolesti čovjeka, od kojih odrasla osoba u prosjeku oboli 3 do 5 puta godišnje, a djeca i znatno češće, naročito tijekom boravka u kolektivu.

Postoji mnogo različitih uzročnika koji se vrlo lako prenose kapljičnim putom i dodirom, a najbrojniji i najzastupljeniji su respiratorni virusi.

Obična prehlada je akutna virusna kataralna upala sluznice nosa i prednjeg dijela ždrijela karakterizirana izrazitom hunjavicom, kihanjem, osjećajem začepljenosti nosa i ušiju, suhoćom, stezanjem i laganim bolom u ždrijelu. Obično nisu prisutni opći simptomi. Bolest počinje nakon inkubacije od 1 do 3 dana i najčešće traje oko tjedan dana, nakon čega dolazi do potpunog ozdravljenja.

Febrilni respiratorni katar je klinički sindrom, skup simptoma, koji označava akutnu respiratornu bolest gornjega dijela dišnoga sustava s povišenom temperaturom i brojnim respiratornim simptomima. Za razliku od obične prehlade febrilni respiratorni katar je teža bolest s mogućim komplikacijama. Uz srednje izražene opće simptome kao što su vrućica, glavobolja i osjećaj umora, bolest je praćena upalom nosa i ždrijela s konjunktivitisom i otokom limfnih čvorova vrata. Često se javlja kašalj i promuklost te upala donjih dišnih putova s otežanim disanjem.

Influenca (gripa) je akutna, lako prenosiva, teška i kratkotrajna zarazna bolest koju uzrokuje virus influence. Bolest se prenosi kapljičnim putem u bliskom kontaktu s zaraženom ili oboljelom osobom i pojavljuje se nakon kratke inkubacije od 1 do 2 dana. Početak bolesti je nagli s jako izraženim općim simptomima: vrućica, bolovi u mišićima, malaksalost i glavobolja. Postepeno se razvijaju i drugi simptomi kao što su osjećaj pečenja i stezanja u nosu, suhoća i bol u grlu, promuklost, bol iza prsne kosti te suhi kašalj koji postepeno prelazi u produktivni. Najčešća je komplikacija upala pluća, uzrokovana virusom gripe ili kao sekundarna bakterijska infekcija.

Osnovno liječenje akutnih virusnih respiratornih bolesti je simptomatsko: potrebno je uzimati veću količinu tekućine, pošteda od težih napora, po potrebi se koriste kapi za nos, lijekovi za snižavanje tjelesne temperature i/ili za smanjenje bolova te vitamin C. Ukoliko dođe do bakterijskih komplikacija onda se prema preporuci liječnika uzimaju antibiotici.

Što možete učiniti kako bi se zaštitili?

• pravilno se hranite i dovoljno odmarajte,


• redovito provjetravajte prostorije u kojima boravite,


• češće perite ruke,


• izbjegavajte doticanje sluznica (oči, nos, usta) rukama koje niste prethodno oprali,


• izbjegavajte boravak u prostoriji s osobom koja je oboljela,


• izbjegavajte boravak u zatvorenoj prostoriji u kojima boravi mnogo ljudi.

Najučinkovitija zaštita protiv gripe postiže se cijepljenjem dok za običnu prehladu i febrilni respiratorni katar cjepivo ne postoji!

1. sc. Draženka Vadla, dr. med., spec. epidemiolog