10. listopada obilježavamo Svjetski dan mentalnog zdravlja. Ove godine u sklopu obilježavanja tog dana u fokusu Svjetske zdravstvene organizacije je mentalno zdravlje mladih.
Dostupni su nam recentni podaci istraživanja četiriju znanstvenica s Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta na uzorku od 4821 učenika iz 25 zagrebačkih srednjih škola. Rezultati istraživanja izazivaju osjećaj zabrinutosti stručnjaka koji se bave mladima, njihovih roditelja, staratelja i šire javnosti. Istraživanje je pokazalo da više od 60% učenika uglavnom ne voli ići u školu, da da 37 % učenika doživljava vršnjačko nasilje, da se 30 % mladih osjeća tužno i bezvoljno tijekom posljednja dva tjedna, da ih je 14.5 % barem jednom u životu ozbiljno razmišljalo o suicidu, da je 9,4 % izradilo plan suicida te je njih 4,4 % pokušalo suicid.
20 % mladih u svijetu ima depresivne i anksiozne simptome ili simptome stresa što zapravo znači da je svako četvrto dijete u riziku za razvoj nekog od poremećaja (depresivnog, anksioznog ili stresom izazvanog). Suicidi mladih zauzimaju visoko mjesto u uzroku smrtnosti mladih.
Ukazuje se potreba istraživanja zdravlja mladih osoba na nacionalnoj razini s ciljem očuvanja zdravlja mladih osoba, ulaganja u socijalno emocionalne kompetencije, prepoznavanje emocija i komuniciranje o emocijama, jačanje načina suočavanja sa stresom tj. prepoznavanja rizičnih i protektivnih sresogenih faktora. Velika je važnost na adekvatnoj edukaciji profesora, učitelja, školskih pedagoga, psihologa, socijalnih radnika i ostalih stručnjaka koji su neposrednom kontaktu sa učenicima, kao i na edukaciji dovoljnog broja zdravstvenih djelatnika koji sudjeluju u dijagnosticiranju, liječenju i oporavku djece s poteškoćama mentalnog zdravlja. Roditeljima, starateljima i mladim ljudima od velike je potpore psihoedukacija (prepoznavanje da s mentalnim zdravljem nešto nije u redu, da je potrebno piti lijekove i prakticirati psihoterapijske tehnike, te da je psihičko stanje moguće stabilizirati). U smanjenju stigmatizacije (i samostigmatizacije) značajni su antistigma programi.
Ciljevi službe za mentalno zdravlje su rano prepoznavanje i rane intervencije kod pojave simptoma poremećaja psihičkih funkcija, obzirom da se ranim liječenjem može spriječiti razvoj nekih psihičkih poremećaja i psihičkih bolesti, mogu se ublažiti poremećaji i bolesti, a kod već razvijenih poremećaja i bolesti moguće je smanjiti patnju bolesne osobe i održavati njenu osobnu, laborarnu/akademsku i socijalnu funkcionalnost.

Marija Čular Turk, dr.med., spec. psihijatrije