Međunarodni dan osviještenosti o buci

Uvod
Suvremeni način života već nas više desetljeća primorava na proučavanje zagađivača okoliša kako bi se poduzele pravoremene preventivne mjere i očuvalo zdravlje. Posljedica napretka čovječanstva je i sve učestalija izloženost buci. Međunarodni dan osviještenosti o buci obilježava se zadnje srijede u mjesecu travnju. Ovu globalnu kampanju je 1996. godine pokrenuo Centar za sluh i komunikaciju (eng. The Center for Hearing and Communication – CHC) kako bi se podigla svijesti o učincima buke na zdravlje ljudi.

Što je buka?
Zvuk možemo definirati kao titranje čestica, vibraciju koja putuje zrakom ili drugim medijem, a koja pobuđuje osjet zvuka. Mehaničko je to gibanje koje naše tijelo prevodi u nešto što čujemo. Kada zvuk postaje buka? Kada zvuk postane neželjen, neugodan ili čak bolan nazivamo ga bukom. Ovisno o njezinim svojstvima (intenzitet, trajanje, spektar tonova i šumova koje sadrži), buka može manje ili više štetno djelovati na fiziološko i psihološko stanje čovjeka.
Direktiva Europskog parlamenta definira buku iz okoliša kao neželjen ili po ljudsko zdravlje i okoliš štetan zvuk u vanjskome prostoru izazvan ljudskom aktivnošću, uključujući buku koju emitiraju: prijevozna sredstva, cestovni promet, željeznički promet, zračni promet, te buka iz područja s industrijskim djelatnostima.

Izvori onečišćenja bukom
Cestovni promet je najdominantniji izvor buke u Europi. Procjenjuje se da je 113 milijuna ljudi izloženo razini buke cestovnog prometa većoj od 55 dB(A) u dnevno-večernje-noćnom razdoblju.
Odmah iza cestovnog prometa slijedi buka željezničkog prometa (izloženo oko 22 milijuna ljudi), buka zrakoplova (izloženo oko 4 milijuna ljudi) i industrijska buka u urbanim sredinama (izloženo oko 1 milijun ljudi).

Učinak buke na zdravlje
Prema procjenama Europske agencije za okoliš (eng. European Environment Agency, EEA) dugotrajno izlaganje buci okoline godišnje na području Europe uzrokuje 12.000 preranih smrti i pridonosi 48.000 novih slučajeva ishemijske bolesti srca, 22 milijuna ljudi kronično pati od visokog stupnja smetnji izazvanih bukom, dok 6,5 milijuna ljudi pati od kroničnih poremećaja sna.
Posljedice djelovanja buke na ljudsko tijelu mogu biti od blagih i prolaznih do značajnih i trajnih. Izravnim djelovanjem buka oštećuje slušni organ i sluh te dolazi do nastanka nagluhosti i gluhoće. S druge strane, buka izaziva podražaj autonomnog vegetativnog živčanog sustava – sustav koji upravlja važnim životnim funkcijama bez utjecaja svijesti. Podražaj bukom uzrokuje porast krvnog tlaka, poremećaje disanja, promjene crijevne peristaltike i promjene u radu endokrinih žlijezda. Oštećuju se brojni organski sustavi: živčani, krvožilni, probavni, hormonski sustav, ... Ovakav poremećaj u radu organa povećava rizik za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti (hipertenzija, srčani udar, gastritis, kolitis, ...), javljaju se umor, tjeskoba, razdražljivost te poremećaji sna.

Kako smanjiti razinu buke u svom okolišu
Prvi korak u suzbijanju štetnog djelovanja buke na ljudsko zdravlje je podizanje razine svijesti o učincima buke na ljudsko zdravlje. Svijest o zagađenju bukom ključna za borbu protiv ovog nevidljivog neprijatelja.
Što možemo učiniti i sami? Na primjer: izbjegavati vrlo bučne aktivnosti u slobodno vrijeme, koristiti alternativna prijevozna sredstva kao što je bicikl umjesto automobila, obavljati kućanske poslove u preporučeno vrijeme, izolirati domove materijalima koji apsorbiraju buku, itd.
Što se još čini u svrhu smanjenja onečišćenja bukom? Na primjer: provodi se zaštita određenih područja (dijelova naselja, područja od prirodnog interesa, gradskih parkova itd.) od buke, donose se propisi koji uključuju poduzimanje određenih mjera (obvezno odvajanje stambenih zona od izvora buke poput zračnih luka, kazne za prekoračenje ograničenja buke, ...), stvaraju se pješačke zone , itd.

Buka u brojkama:
šapat 20 dB(A)
hladnjak 50 dB(A)
normalan razgovor 50-60 dB(A)
usisavač 60-85 dB(A)
sušilo za kosu 60-95 dB(A)
budilica 65-80 dB(A)
prometna ulica 70 dB(A)
ručni mikser 80-90 dB(A)
ručna bušilica 95 dB(A)
sirena hitne pomoći 120 dB(A)
pneumatski čekić 130 dB(A)
polijetanje zrakoplova 130-150 dB(A)
petarda 150 dB(A)
hitac iz puške 170 dB(A)