Biljka ambrozija (latinski: Ambrosia artemisiifolia) vrsta je korova koji je po prvi puta zabilježen u Europi sredinom 19. stoljeća. Radi se o vrlo invazivnoj vrsti koja je u Europu importirana zajedno sa sjemenjem s područja Sjeverne Amerike. Danas je praktički rasprostranjena po cijelom svijetu i predstavlja veliki ekonomski, ali i javnozdravstveni problem.
Smatra se da je širenje ambrozije primarno posljedica ljudskog djelovanja čemu izrazito pogoduju urbanizacija i klimatske promjene.
Ambrozija je jednogodišnja biljka koja tijekom sezone proizvodi veliku količinu sjemena (3.000-62.000) vrlo otpornog na vanjske uvjete. U uvjetima koji su nepovoljni za rast biljke, sjeme ambrozije može preživjeti i do 40 godina.
Tijekom razdoblja polinacije (kasno ljeto i jesen) jedna biljka može otpustiti preko milijardu peludnih zrnaca. Promjer peludnih zrnaca je malen te se stoga može raznijeti zrakom na udaljenosti od nekoliko stotina kilometara. Pelud ostaje u zraku i do nekoliko sati. Izrazito je alergena i u osjetljivih osoba alergijske se reakcije javljaju već pri niskim koncentracijama peludnih zrnaca (5-20 peludnih zrnaca / m3 zraka).
Kolika će koncentracija peludi biti u zraku ovisi o više čimbenika. Ono što je poznato je da porast temperature zraka i porast koncentracije CO2 u zraku koji prate klimatske promjene i urbanizaciju potiču biljku ambrozije na veće stvaranje peludi. Osim povećanog stvaranja peludi produljuju trajanje sezone polinacije. 

Kada počinje sezona ambrozije?
Ambrozija počinje rasti u travnju, a s cvatnjom počinje u srpnju. Najveće koncentracije doseže u kolovozu i početkom rujna. Pelud se u niskim koncentracijama može naći u zraku sve do kraja listopada. 

O kakvom se alergenu radi?
Pelud ambrozije je najjači peludni alergen. Alergen je peludno zrnce ambrozije, sitan biljni organ čija je svrha oprašivanje odnosno razmnožavanje. Oprašuje se vjetrom i proizvodi velike količine peludnih zrnaca. Peludno zrnce je izuzetno lagano i uz pomoć vjetra može preći velike udaljenosti. 

Koji su simptomi alergije?
Kod osjetljivih osoba alergija na ambroziju očituje se kao alergijski rinitis i/ili astma te rjeđe kožnim promjenama. Simptomi obuhvaćaju curenje, začepljenost ili svrbež nosa, peckanje ili škakljanje u grlu, promuklost, iznenadno kihanje, kašljanje, otežano disanje, suzenje ili svrbež te crvenilo i otekline oko očiju, upala očnih kapaka i glavobolja. Iako puno rjeđe, u nekim se slučajevima mogu u roku od 24 do 48 sati nakon izlaganja peludi ambrozije pojaviti promjene na koži u vidu bolnih prištića i mjehurića koji svrbe. 
U osoba koje su osjetljive na pelud ambrozije alergijske reakcije koje se javljaju za vrijeme polinacije biljke značajno smanjuju kvalitetu života.
Osim u ljudi, alergijske su reakcije zabilježene i u životinja. Najčešće se spominje dermatitis u pasa i mačaka, dok su alergijske reakcije u ostalih životinja slabije dokumentirane.

Može li se alergija izliječiti?
Za liječenje alergijskog rinitisa i astme koristi se uglavnom simptomatska terapija: intranazalni i inhalacijski kortikosteroidi, antagonisti leukotrienskih receptora, β2 agonisti, itd.
U novije vrijeme, kod određenih slučajeva alergijskih bolesti povezanih s ambrozijom, moguća je primjena alergen specifične imunoterapije (ASIT) i to kao subkutana imunoterapija (SCIT) i sublingvalna imunoterapija (SLIT). 

Koje su mjere prevencije?
Jednostavne preventivne mjere trebaju postati dio životnih navika osoba alergičnih na pelud. Preporuča se pratiti peludnu prognozu, informirati se o koncentraciji peludi u zraku i organizirati svoje aktivnosti prema peludnoj prognozi.
Koliko je to god moguće izbjegavati kontakt s peludi što znači boraviti u zatvorenim i klimatiziranim prostorima što je duže moguće tijekom sezone polinacije biljaka na čiju pelud ste alergični. Izbjegavati provjetravanje prostorija kada je koncentracija peludi najveća, za ambroziju bi to okvirno bilo od 8 do 12 sati. Nakon povratka kući oprati ruke, otuširati se, oprati kosu i promijeniti odjeću. Također, četkati i prati kućne ljubimce jer se i na njima skuplja pelud. Ne sušiti odjeću na otvorenom u vrijeme visokih koncentracija peludi u zraku. Javiti se svome liječniku na vrijeme, prepoznati simptome, dogovoriti liječenje i uzimati preporučenu terapiju. 

Koji je najučinkovitiji način uništavanja ambrozije?
Tijekom vegetacijske sezone ambroziju je nužno u više navrata uklanjati i suzbijati sljedećim mjerama:
- agrotehničkim: obrada tla i pravovremena sjetva;
- mehaničkim: okopavanjem, plijevljenjem i redovitom košnjom;
- kemijskim: uporabom učinkovitih herbicida za suzbijanje ambrozije.
Najučinkovitiji način suzbijanja ambrozije je mehanički način, ali je i najteži. Ambroziju je potrebno čupati kao mladu biljku, prije početka perioda cvatnje, krajem svibnja i početkom lipnja. U kasnijem periodu, oko polovice srpnja, biljke se mogu pokositi i to prije cvatnje.
Velike površine i površine pod poljoprivrednim kulturama treba tretirati herbicidima koji su dozvoljeni u Republici Hrvatskoj i prema uputama proizvođača jer drugačiji način nažalost na postoji. U vrtovima, okućnicama, uz rubove oranica i putova moguće je provesti čupanje i košnju. Treba naglasiti da je vrlo važno ne uništavati biljku u kolovozu jer je tada u punom cvatu, pa se koncentracija peludi u zraku može višestruko povećati.

Tekst pripremila: Danijela Pinter, dr. med., spec. epidemiologije, subspec. zdravstvene ekologije