Kvaliteta zraka u zatvorenom prostoru odnosi se na kvalitetu zraka u kući, školi ili primjerice uredu. Zašto nam je važna kvaliteta zraka u zatvorenom prostoru govore i neke od sljedećih činjenica:
- Većinu vremena provodimo u zatvorenom prostoru, gdje su koncentracije nekih zagađivača često višestruko veće od tipičnih koncentracija na otvorenome.
- Osobe koje su često najosjetljivije na štetne učinke zagađenja (npr. djeca, starije osobe, osobe s kroničnim bolestima) imaju tendenciju da provode više vremena u zatvorenome od ostalih.
- Koncentracije nekih zagađivača u zatvorenom prostoru povećala se kao posljedica energetski učinkovite izgradnje i povećane upotrebe sintetičkih građevinskih materijala, namještaja, proizvoda za osobnu njegu, pesticida i sredstva za čišćenje kućanstva.

Unutarnji zrak se zagađuje emisijom određenih štetnih tvari tijekom procesa izgaranja (grijanje, kuhanje), korištenja duhanskih proizvoda, proizvoda za čišćenje i održavanje kućanstva te osobnu higijenu, oslobađanjem određenih kemikalija iz građevinskog materijala, namještaja i kućanskog tekstila, zbog rada rashladnih sustava i uređaja za ovlaživanje, te unosom zagađivača iz okoliša (radon, pesticidi, onečišćenje vanjskog zraka). Neki izvori, kao što su građevinski materijali i namještaj kontinuirano ispuštaju onečišćujuće tvari dok su drugi izvori vezani uz aktivnosti koje se povrmeno provode - pušenje, korištenje peći, čišćenje i sl.
Važnost svakog pojedinog izvora onečišćenja ovisi o tome koliko se određene tvari otpušta u zrak te kakve ima posljedice za zdravlje.

DUHANSKI DIM složena je mješavina nekoliko tisuća različitih spojeva, od kojih je za više od njih 70 poznato da uzrokuju rak kod ljudi. Mnogi od njih su i jaki iritansi.
Pušenje uzrokuje bolest i invaliditet, a šteti gotovo svakom organu u tijelu. Pušenje uzrokuje rak, bolesti srca, moždani udar, bolesti pluća, dijabetes i kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB), što uključuje emfizem i kronični bronhitis. Djeca koja su izložena pasivnom pušenju imaju povećan rizik od sindroma iznenadne smrti dojenčadi, akutnih respiratornih infekcija, bolesti srednjeg uha i težih oblika astme.

BIOLOŠKI ZAGAĐIVAČI uključuju bakterije, plijesni, viruse, grinje i pelud te perut, slinu, mokraću i dlaku kućnih ljubimaca. Najčešće ih unosimo u organizam udisanjem ili kontaktno. Izloženost alergenima manifestira se simptomima dišnog sustava (kihanje, curenje nosa, svrbež sluznice nosa, kašalj, otežano disanje i stezanje u grudima), očiju (crvenilo, svrbež, pečenje i suzenje očiju, otečene vjeđe) i kože (urtikarija, atopijski dermatitis i kontaktni dermatitis). Biološki zagađivači, osim alergijske reakcije, mogu uzrokovati infekcije te imati toksični učinak na organizam (mikotoksini).
Kontrolom razine relativne vlage u domu (idealno 30-50%), rast nekih izvora bioloških tvari može se svesti na minimum.

Glavni izvori UGLJIČNOG MONOKSIDA (CO), DUŠIČNOG DIOKSIDA (NO₂) I SUMPOROVOG DIOKSIDA (SO₂) u kućanstvu su procesi izgaranja - plinske grijalice i peći, peći na drva i kamini. Razine ovih plinova su u zatvorenom prostoru tipično povećane zimi – grijanje i slabo provjetravanje zbog uštede energije.
CO je plin bez boje i mirisa koji ometa isporuku kisika u cijelom tijelu. U visokim koncentracijama može uzrokovati gubitak svijesti i smrt. Niže koncentracije mogu uzrokovati niz simptoma od glavobolje, vrtoglavice, slabosti, mučnine, zbunjenosti i dezorijentacije, do umora kod zdravih ljudi i pojačane boli u prsima kod osoba s kroničnim bolestima srca. NO₂ i SO₂ primarno djeluju kao iritansi. Nadražaj dišnih putova dovodi do respiratornih simptoma (kašalj, pojačana produkcija sluzi), pogotovo u oboljelih od astme te je povećana sklonost respiratornim infekcijama.

Izvori KEMIKALIJA u kućanstvu su brojni. Već i sam građevinski materijal i namještaj otpuštaju određene kemikalije u zrak, a dodatno se on zagađuje kemikalijama iz sredstava za čišćenje kućanstva, sredstava za osobnu higijenu, pesticida i drugog.

Što učiniti?
- Provjetravanje zatvorenog prostora poboljšava kvalitete unutarnjeg zraka.
- Održavanje povoljnih mikroklimatskih uvjeta (vlaga, temperatura) značajno utječe na mikrobiološke onečišćivače.
- Djelovanjem na same izvore onečišćenja smanjujemo emisiju štetnih tvari u zrak: prestanak pušenja, redovito servisiranje sustava za grijanje i hlađenje prostora, ispravna uporaba i pohrana proizvoda koji sadrže kemikalije i slično.

Tekst pripremila: Danijela Pinter, dr. med., spec. epidemiologije, subspec. zdravstvene ekologije