Međunarodni dan borbe protiv ambrozije obilježava se svake prve ljetne subote.

Biljka ambrozija (latinski: Ambrosia artemisiifolia) vrsta je korova koji je po prvi puta zabilježen u Europi sredinom 19. stoljeća. Danas je praktički rasprostranjena po cijelom svijetu i predstavlja veliki ekonomski, ali i javnozdravstveni problem. Smatra se da je širenje ambrozije primarno posljedica ljudskog djelovanja čemu izrazito pogoduju urbanizacija i klimatske promjene.
Ambrozija je jednogodišnja biljka koja tijekom sezone proizvodi veliku količinu sjemena vrlo otpornog na vanjske uvjete. U uvjetima koji su nepovoljni za rast biljke, sjeme ambrozije može preživjeti godinama. Promjer peludnih zrnaca je malen te se stoga može raznijeti zrakom na udaljenosti od nekoliko stotina kilometara. Pelud ostaje u zraku i do nekoliko sati. Izrazito je alergena i u osjetljivih osoba alergijske se reakcije javljaju već pri niskim koncentracijama peludnih zrnaca (5-20 peludnih zrnaca / m3 zraka).
Kolika će koncentracija peludi biti u zraku ovisi o više čimbenika. Ono što je poznato je da porast temperature zraka i porast koncentracije CO2 u zraku koji prate klimatske promjene i urbanizaciju potiču biljku ambrozije na veće stvaranje peludi. Osim povećanog stvaranja peludi produljuju trajanje sezone polinacije.

Ambrozija počinje rasti u travnju, a s cvatnjom počinje u srpnju. Najveće koncentracije doseže u kolovozu i početkom rujna. Pelud se u niskim koncentracijama može naći u zraku sve do kraja listopada. 

Kod osjetljivih osoba alergija na ambroziju očituje se kao alergijski rinitis i/ili astma te rjeđe kožnim promjenama. Osim u ljudi, alergijske su reakcije zabilježene i u životinja. Najčešće se spominje dermatitis u pasa i mačaka, dok su alergijske reakcije u ostalih životinja slabije dokumentirane.

Koje su mjere prevencije?
Jednostavne preventivne mjere trebaju postati dio životnih navika osoba alergičnih na pelud. Preporuča se pratiti peludnu prognozu, informirati se o koncentraciji peludi u zraku i organizirati svoje aktivnosti prema peludnoj prognozi.
Koliko je to god moguće izbjegavati kontakt s peludi što znači boraviti u zatvorenim i klimatiziranim prostorima što je duže moguće tijekom sezone polinacije biljaka na čiju pelud ste alergični. Izbjegavati provjetravanje prostorija kada je koncentracija peludi najveća, za ambroziju bi to okvirno bilo od 8 do 12 sati. Nakon povratka kući oprati ruke, otuširati se, oprati kosu i promijeniti odjeću. Također, četkati i prati kućne ljubimce jer se i na njima skuplja pelud. Ne sušiti odjeću na otvorenom u vrijeme visokih koncentracija peludi u zraku. Javiti se svome liječniku na vrijeme, prepoznati simptome, dogovoriti liječenje i uzimati preporučenu terapiju.

Koji je najučinkovitiji način uništavanja ambrozije?
Najučinkovitiji način suzbijanja ambrozije je mehanički način. Ambroziju je potrebno čupati kao mladu biljku, prije početka perioda cvatnje, krajem svibnja i početkom lipnja. Suzbijanje ambrozije bitno je provesti ovako rano jer uništavanje biljke kasnije, kada je u punom cvatu - kolovoz, dodatno povećava otpuštanje peludi u zrak.

Tekst pripremila: Danijela Pinter, dr. med., spec. epidemiologije, subspec. zdravstvene ekologije